Planet Zemlja - Novosti - Ekskluzivno: Ovo su svi zahtjevi MOST-a u pogledu energetike i zaštite okoliša
  Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt  
 
Prenosimo sa cccp.com.hr

Ekskluzivno: Ovo su svi zahtjevi MOST-a u pogledu energetike i zaštite okoliša

Pregovori između koalicije Hrvatska raste i Domoljubne koalicije te Mosta nezavisnih lista nastavljeni su danas, a na temu energetike i zaštite okoliša te poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Objavljujmo listu zahtjeva MOST-a u području energetike i zaštite okoliša, a među nizom točaka najzanimljiviji dijelovi u pogledu energetike odnose se na uvođenje privremenog moratorija na izgradnju termoelektrana, trajni moratorij na dosadašnji projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na području Jadranskog mora, osiguravanje kvote od 200 MW za poticanje projekata OIE u vlasništvu građana ili lokalne samouprave te detaljnu analizu projekta LNG Hrvatska.


ENERGETIKA 

 

BR PODRUČJE / TEMA I PROBLEMI PRIJEDLOG RJEŠENJA I SMJERNICE ROKOVI PROVEDBE
1.1 Energetika u službi gospodarstva – strateška odrednica Ostvarivo kroz poticanje razvoja tehnologije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, liberalizaciju tržišta, veće zapošljavanje i trajnu težnju za energetskom neovisnošću u svrhu izlaska iz gospodarske i socijalne krize. Dakle, cilj je iskoristiti vlastite ljudske, tehnološke i prirodne potencijale kako bi cijena energije za gospodarstvo i građane bila što jeftinija. Izrada nove ENERGETSKE STRATEGIJE s provedbenim dokumentima i ciljem da energetika bude u službi gospodarstva. Stručno, transparentno i neovisno planiranje energetske strategije i razvoja RH (strategiju trebaju razvijati sve relevantne institucije na čelu s HAZU-om i nezavisni stručnjaci uz transparentnu javnu raspravu). do I. kvartala 2016.
1.2 Energetska učinkovitost – opće opredjeljenje Potrebna modernizacija i optimiranje starih i zapuštenih sustava i infrastrukture koje se uopće ne održava dok su u funkciji. Kako je broj postojećih postrojenja iznimno velik, a često se koriste i nakon isteka vijeka trajanja te su zapuštena, tako je i njihovo stanje u prosjeku iznimno loše i predstavlja dodatni nepotreban trošak za društvo. Primjerice, veliki toplinski gubici toplanskih distribucijskih cjevovoda u kombinaciji s velikim propuštanjima (gubicima) vode, veliki gubici vode vodovodne infrastrukture i sl. Stoga bi trebalo provesti sustavnu energetsku obnovu, redovito održavanje, modernizaciju, optimiranje pogona (smanjenje nepotrebnih troškova koji proizlaze iz lošeg upravljanja sustavima i infrastrukturom na svim razinama). Razliku troškova zbog uštede energije trebalo bi ulagati u ljudske resurse i kvalitetu usluge javnih, upravnih, zdravstvenih i obrazovnih ustanova. Poboljšati postojeći model energetske  učinkovitosti, uvesti provjerene modele programa za uštedu energije na tržišnim osnovama, podignuti građevinski sektor i povući raspoloživa sredstva iz EU fondova za zgradarstvo i industriju. 2016. - 2018.
1.3 Energetska obnova javnih zgrada Program energetske obnove zgrada javnog sektora. RH se obvezala obnoviti 3% površine godišnje i u slučaju neispunjenja Direktive EU-a plaćat će penale u iznosu 25.000-30.000 EUR dnevno. U RH imamo oko 11.000 javnih objekata koji imaju godišnje troškove preko tri milijarde kuna. Potrebno je hitno početi provoditi financijski model predviđen Programom i uključiti HBOR u financiranje projekata u skladu s Programom kreditiranja koji su donijeli te Jamstvenim programom koji je donio HAMAG-BICRO. S obzirom na trenutno nedovoljnekapacitete za provedbu Programa predviđenom dinamikom, potrebna je reorganizacija provedbenog tijela APN-a. 2016. - 2018.
1.4 Potpuno vlasničko razdvajanje operatora prijenosnog i distribucijskog sustava Mrežne djelatnosti moraju biti u potpunosti posvećene gospodarstvu i građanima, što nije moguće dok su dio vertikalno integrirane elektroprivrede. Upravljanje mrežnim djelatnostima treba biti fokusirano na osiguravanje dovoljno pouzdane opskrbe uz što je moguće nižu mrežarinu. Naplata priključka treba biti po tzv. „plitkom“ modelu u kojem korisnik plaća samo neposredne troškove priključenja dok se dublja infrastruktura financira iz prodaje energije odnosno socijalizira.  III. kvartal 2016.
1.5 Ustroj i stvarni početak rada obvezujuće burze energije CROPEX Razvoj tržišta energije moguće je vrlo brzo pokrenuti uvođenjem obveze da se sva proizvedena energija mora prodavati i kupovati na burzi energije. Na taj se način  može osjetno sniziti cijene energije. Posljedica će biti potreba za drastičnim restrukturiranjem elektroprivrede s gašenjem neučinkovitijih proizvodnih objekata. Svi će novi proizvodni objekti morati biti konkurentni, inače neće moći prodati svoju energiju. II. kvartal 2017.
I.6 Privremeni moratorij na izgradnju termoelektrana dok se ne donese nova energetska strategija sa trajnijim ciljem da do 2050. RH ne ovisi o ugljikovodicima (primjer Švedska, Danska, Njemačka, Kalifornija ...) Prema informacijama dostupnima javnosti o garantiranom otkupu el. energije za TE Plomin 3 koje nije u skladu s pravilima u EU-u, RH bi imala gubitke u desetinama milijuna € na godišnjoj razini. Uz to se trajno angažira vrijedan prostor, a emisijama CO2 značajno doprinosi zagađenju okoliša i. Isto vrijedi za TE Ploče koja je također u planu. I. kvartal 2016.
1.7 Uspostava kompetentnog i neovisnog energetskog regulatora Kompetentnost i neovisnost regulatorne agencije je nužan preduvjet za uspostavu tržišnih odnosa u energetskom sektoru. Potrebno je potpuno restrukturirati regulatornu agenciju i članove upravnog vijeća birati na temelju strogih kriterija, uz javni razgovor s kandidatima i tajnim glasanjem kvalificiranom većinom u Saboru. II. kvartal 2016.
1.8 Moratorij na dosadašnji projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na području Jadranskog mora Sadašnji postupak istraživanja je iz niza razloga neprihvatljiv pa ga je nužno odmah zaustaviti. Eventualna kasnija istraživanja potencijala ugljikovodika mogu doći u obzir nakon detaljne stručne elaboracije i utvrđivanja načina provedbe prihvatljivih za okoliš, ribarstvo i turističku djelatnost . U ovom je trenutku  za RH, ne samo zbog negativnih globalnih kretanja cijena nafte i plina, daleko važnije iskorištavanje potencijala povećanja energetske učinkovitosti i povećanje udjela obnovljivih izvora energije. I. kvartal 2016.
1.9 Potaknuti i građane i tvrtke da sudjeluju u projektima obnovljivih izvora energije kroz udruživanje čime pomažu razvitku lokalne i regionalne ekonomije Olakšati zakonsku proceduru za energetske zadruge i klastere i osiguravanje ravnopravnog položaja na tržištu s ostalim sudionicima. I. i II. kvartal 2016.
1.10 Kratkoročne mjere s brzim povratom uloženih sredstava u kapitalne objekte Analiza postojećeg stanja kapitalnih objekata za proizvodnju električne energije. Detekcija mogućih zahvata gdje se kratkoročnim mjerama investiranja u opremu povećava učinkovitost sustava i povećava proizvodnja (Primjer HE Senj 1). II. kvartal 2017.
1.11 Povećanje kapaciteta i funkcionalnosti akumulacijskih sustava Srednjoročna ulaganja u akumulacijske sustave s ciljem povećanja kapaciteta i operativnosti u pogledu energetike, uz povezivanje s programima obrane od poplave. (primjer Gusić polje). Planiranje i početak gradnje infrastrukturnih objekata za akumulaciju višaka energije iz obnovljivih izvora 2016.
1.12 Nekonzistentnost i tehnička neprovedivost propisa u oblasti energetskih pregleda i energetske učinkovitosti   Naime, propisi se često donose u zadnji čas i bez konzultacije sa strukom i korisnicima. Napraviti sveobuhvatnu analizu i reviziju pravilnika iz područja energetske učinkovitosti u suradnji sa stručnim udrugama i krajnjim korisnicima (npr. Pravilnik o energetskome pregledu velikih poduzeća i ostali pravilnici). II. kvartal 2016.
1.13 Osiguravanje kvote od 200 MW za poticanje projekata OIE u vlasništvu građana ili lokalne samouprave (prema dobroj praksi u EU-u) Za projekte OIE u vlasništvu građana ili lokalne samouprave treba osigurati kvotu za svaku tehnologiju posebno: za vjetar, za veće fotonaponske elektrane te za biomasu i bioplin. 2016. - 2018.
1.14 Detaljna analiza projekta LNG Hrvatska, za koji prijeti nedobivanje financiranja iz EU-fondova, kao i odabir optimalnog rješenja Nova analiza ekonomske opravdanosti LNG terminala (nije upitna potreba za objektom, upitan je izbor varijante: LNG brod - 3 puta jeftiniji ili cijeli terminal), revizija cjelokupne izrađene tehničke dokumentacije, revizija svih procesa javne nabave na koje postoje primjedbe ozbiljnih konzultantskih kuća i prijava OLAF-u. I. kvartal 2016.
1.15 Poslovanje plinskog operatera transportnog sustava U izgradnju plinskog transportnog sustava uložena su ogromna sredstva bez ekonomskog opravdanja. Potrošnja plina u Hrvatskoj posljednjih godina vrlo brzo pada i vjerojatno će nastaviti padati. Posljedica je najviša cijena za transport plina u Europi koja padom potrošnje i dalje nastavlja rasti izazivajući daljnji pad potrošnje. Transportnu tarifu za plin je potrebno dovesti do održive razine. 2016. - 2018.
 

 

Poglavlje zaštite okoliša podijeljeno je na nekoliko potpoglavlja: Procjena utjecaja na okoliš i monitoring emisija, vodno gospodarstvo, gospodarenje otpadom te upravljanje zaštićenim područjima. Između ostalog, traži se redefinicija sustava procjene utjecaja na okoliš (PUO) i strateških procjena utjecaja na okoliš (SPUO), ukidanje obveze homologacije motornih vozila pri uvozu iz zemalja EU, uključivanje resora vode/vodnog gospodarstva u Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, onemogućavanje privatizacije voda, izrada nacionalnog akcijskog plana kućnog kompostiranja, izrada nacionalnog plana za glomazni otpad, izmjena Zakona o gospodarenju otpadom itd.


PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ, MONITORING EMISIJA


BR PODRUČJE / TEMA I PROBLEMI PRIJEDLOG RJEŠENJA I SMJERNICE ROKOVI PROVEDBE
I.1 Redefinicija sustava procjene utjecaja na okoliš (PUO) i strateških procjena utjecaja na okoliš (SPUO) Sustav je postavljen tako da investitor plaća cijeli upravni proces pa tako i studije o utjecaju na okoliš, što za posljedicu ima situaciju da najveći dio ovih dokumenata opravdava, umjesto da ocjenjuje predloženi zahvat u prostoru u odnosu na okoliš. Stoga se u RH preko 95% studija pozitivno ocjenjuje, dok u Švedskoj ispod 55% biva prihvaćeno. Ujedno je potrebno promijeniti osobe iz državne administracije zadužene za studije. Promjena mora dovesti do toga da investitor ne smije birati izrađivača studije, već neko državno tijelo. (Jasno je da nijedan izrađivač neće napraviti nepovoljnu studiju za svog investitora). Isto tako, višestruko kompromitirani izrađivači studija trebaju izgubiti licencu za izradu istih. I. i II. kvartal 2016.
I.2 Redefinicija sustava praćenja zagađenja okoliša (monitoring) Sustav mjernih stanica je zastario, a mjerne stanice često su pogrešno postavljene. Potrebno je uspostaviti sofisticirani sustav praćenja zagađenja okoliša (EU sredstva) kojeg će nezavisno tijelo implementirati, baždariti te prikupljati i interpretirati podatke. Tijela državne  inspekcije treba unaprijediti i staviti u punu funkciju. 2016.
I.3 Izmjena zakonskih dokumenata (Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, Pravilnik o izdavanju dozvole ili suglasnosti za obavljanje djelatnosti praćenja kakvoće zraka i praćenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora) s ciljem postizanja boljeg sustava praćenja zagađenja okoliša iz stacionarnih izvora. Izmjene se odnose na:  1) Sprječavanje ugovornog odnosa ZAGAĐIVAČ – IZVRŠITELJ DJELATNOSTI PRAĆENJA, tj. uvođenjem drugačijeg modela financiranja ove djelatnosti od velikog javnog interesa. Prijedlog je da se uključi JLS ili Ministarstvo uz potpunu javnu objavu postupka izbora i rezultata praćenja. Financiranje je i dalje obveza zagađivača ali se provodi posredno, putem Ministarstva ili Fonda. 2) Upotpunjavanje izvještaja s podacima o točnom lokalitetu uzorkovanja kao i o preciznim meteorološkim uvjetima, uz standardizaciju postupka. I. i II. kvartal 2016.
I.4 Izmjena programa tehničkog pregleda novih osobnih i teretnih vozila, napuštanje hrvatskog režima 0/2/1/1, primjena preporučenog režima 4/2/1 (2009/40/EC) U Hrvatskoj je na snazi režim obavljanja tehničkih pregleda vozila (osobni i teretni) 0/2/1/1 što znači da novo vozilo prije registracije mora (oznaka 0) na tehnički pregled, te nakon toga ima pauzu od dvije (oznaka 2) godine te potom svake godine (oznaka 1) ide na tehnički pregled sve dok je vozilo u eksploataciji. EU preporuka je 4/2/1, odnosno prvi tehnički pregled (+ ekotest) nakon 4 godine, zatim nakon dvije te potom svake godine tijekom radnog vijeka vozila. Ovaj režim daleko je pravedniji jer se na nova vozila koja u pravilu emitiraju manje zagađenja ionako plaća porez. Ovaj prijelaz bi za RH samo za osobna vozila u 2014. godini značio 47,8 milijuna izbjegnutih nepotrebnih davanja. I. kvartal 2016.
I.5 Prestajanje obveze homologacije motornih vozila pri uvozu iz zemalja EU (točan naziv postupka: Utvrđivanje sukladnosti pojedinačno pregledanog vozila) Godišnje se u Hrvatsku iz zemalja EU uveze oko 40.000 osobnih vozila pri čemu se obavlja obvezni postupak homologacije, neuobičajen u drugim zemljama EU. Uz jediničnu cijenu od 625 kn godišnji namet samo za osobna vozila je 25 milijuna kuna. I. kvartal 2016.


VODNO GOSPODARSTVO


BR PODRUČJE / TEMA I PROBLEMI PRIJEDLOG RJEŠENJA I SMJERNICE ROKOVI PROVEDBE
II.1 Uključivanje resora vode/vodnog gospodarstva u Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Resor voda u EU je okviru Glavne uprave za okoliš (DG ENVIRONMENT) i preko tog DG-a se provode sve bilateralne i multilateralne aktivnosti resora voda u EU. Većina zemalja EU ima vodno gospodarstvo u ministarstvima koja se bave zaštitom okoliša. U okviru pretpristupnih pregovora u EU, RH je ispregovarala potpoglavlje „Vode“ u okviru poglavlja 27 „Okoliš“ i u Pristupnom ugovoru. Zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda je zakonski neuređeno pitanje pa je dobro da bude u nadležnosti MZOIP.  I. kvartal 2016.
II.2 Izrada strategije i plana gospodarenja komunalnim muljem Strategija i plan gospodarenja komunalnim muljem koji nastaje u sektoru voda mora uzeti u obzir sve važne značajke ovog problema. Izbor rješenja mora biti načinjen koristeći slijedeće metodologije: 1) procjena troškova životnog ciklusa i 2) procjena utjecaja na okoliš životnog ciklusa (LCA metodologija engl. Life Cycle Assessment ) a s ciljem postizanja resursno efikasnog društva. I. i II. kvartal 2016.
II.3 Revizija plana provedbe vodno komunalnih direktiva s ciljem racionalizacije i primjene principa ponovnog korištenja vode Brojni su primjeri primjene neracionalnog centraliziranog koncepta, bez analize mogućnosti ponovne upotrebe vode (za poljoprivredu ili slično). Ovo je osobito značajno za područja niske naseljenosti gdje se pojedina naselja nastoje spojiti skupim crpnim i transportnim sustavima za otpadnu vodu. Decentralizirani sustavi, koji mogu biti povezani samo sustavom održavanja i nadzora za pojedina područja imaju značajne, neiskorištene prednosti. I. i II. kvartal 2016
II.4 Zaustavljanje provedbe neracionalnih tehničkih rješenja, revizija projektnog zadatka u skladu s novim konceptom Svi projekti provedbe vodno komunalnih direktiva u kojima će se utvrditi nepostojanje racionalnog pristupa rješenju (koristeći standardnu metodologiju, uz provjeru iskazanih ukupnih specifičnih troškova po m3, specifičnog utroška električne energije po m3 obrađene vode) bit će podvrgnuti izmjeni tehničkog rješenja i ponovnom projektiranju. I. i II. kvartal 2016.
II.5 Usuglašavanje i ponovno projektiranje sustava u sklopu provođenja vodno komunalnih direktiva u skladu s novim konceptom Projekti se pojedinačno razmatraju i usuglašava se obim promjene projektnog rješenja. Projektiranje, izvješćivanje. 2016. - 2018.
II.6 Onemogućiti privatizaciju voda  Donošenje zakonske regulative koja će onemogućiti privatizaciju i koncesioniranje vodnog bogatstva RH IV. kvartal 2016.


GOSPODARENJE OTPADOM 

 

BR PODRUČJE / TEMA I PROBLEMI PRIJEDLOG RJEŠENJA I SMJERNICE ROKOVI PROVEDBE
III.1 Hitna implementacija zero waste koncepta u Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2015.-2021.godine. Poticanje recikliranja, zabrana spaljivanja reciklabilnog otpada – stvaranje podloge za cirkularnu ekonomiju. Umjesto da planira mjere za postizanje cilja ta recikliranje otpada od >50% do 2020 (Direktiva 2008/98), odnosno >70% do 2030 (Towards circular economy: A zero waste programme for Europe), RH u nedavno predstavljenom Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2015.-2021. i dalje predviđa izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom ukupne vrijednosti preko 5 milijarde kuna samo u prvom investicijskom valu. Time se nameče štetno rješenje koje će po operativnim troškovima koštati oko milijardu kuna godišnje, a propušta vratiti u gospodarstvo papir, karton i plastiku vrijednih minimalno 400 milijuna kuna. I. kvartal 2016.
III.2 Privremeni moratorij na izgradnju regionalnih centara, analiza stanja izgrađenosti, analiza ugovornih obveza, revizija rješenja u skladu s novim konceptom gospodarenja otpadom u RH Prijelazno područje sa starog, za Hrvatsku štetnog koncepta na novi koncept koji za cilj ima razvoj cirkularne ekonomije. Sada predviđena uloga regionalnih centara nestaje, dolazi do bitnih promjena kvalitativne i kvantitativne prirode. I. kvartal 2016.
III.3 Izrada nacionalnog akcijskog plana kućnog kompostiranja Hrvatska već sada ne poštuje obveze iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (50% manje biootpada na odlagalištu do 31.12.2016, 75% do 31.12.2020) u pogledu postupanja s biorazgradivim otpadom. Potrebno je načiniti potrebne izmjene zakona i propisa kako bi se omogućila provedba mjera za rješenje problema biootpada. I. kvartal 2016.
III.4 Provedba nacionalnog akcijskog plana kućnog kompostiranja Minimalno 50% stanovništva Republike Hrvatske ima uvjete za primjenu kućnog kompostiranja. 2016.
III.5 Izrada nacionalnog plana za glomazni otpad Pri sadašnjem postupanju s glomaznim otpadom propuštaju se brojne mogućnosti kao što je ponovna upotreba i recikliranje. Stoga se ovaj segment otpada mora posebno razraditi. II. kvartal 2016.
III.6 Provedba nacionalnog plana za glomazni otpad Provedba ove mjere uključuje i pravne osobe te se stvara centralna baza podataka – burza otpadnih predmeta s uporabnom vrijednošću. 2016. i 2017.
III.7 Izrada programa uključivanja malog i srednjeg poduzetništva u sektor recikliranja otpada Za punu provedbu, kao i iskorištenje kapaciteta cirkularne ekonomije nužno je uključivanje poduzetništva, što posebno vrijedi za otpadnu plastiku i neke druge kategorije otpadnih tvari i predmeta. Potrebno je razraditi niz poticaja i poreznih olakšica koje bi poduzetnicima olakšala ulaza u ovu sferu gospodarstva. I. i II. kvartal 2016.
III.8 Izrada nacionalnog programa edukacije Nacionalni program edukacije bit će usmjeren povećanju voljnog sudjelovanja u shemama odvojenog prikupljanja otpadnih tvari. I. kvartal 2016.
III.9 Provedba nacionalnog programa edukacije Program edukacije bit će prilagođen različitim dobnim uzrastima, različitim regijama i koristit će različite oblike komunikacije prema korisnicima komunalne usluge. 2016.
III.10 Izmjene Zakona o gospodarenju otpadom Načelne primjedbe: Ministar ne bi smio imati tolike ovlasti kod određivanja pravilnika. Alternativa bi trebala biti uvođenje odbora, povjerenstva ili nekih sličnih tijela u kojima bi bili i predstavnici civilnih udruga. Lokalna samouprava mora dati suglasnosti za sve pogone za obradu otpada i odlagališta unutar svojih administrativnih granica. Koncesionari bi morali predočiti plan gospodarenja otpadom i dokaz sposobnosti da to mogu provesti. Treba naglasiti da je kompostiranje primarni način zbrinjavanja bio otpada. Zabraniti uvoz otpada za spaljivanje, deponiranje i proizvodnju GIO. Iz cijelog teksta maknuti riječ spaljivanje  – neka ostane energetska oporaba kako je navedeno u članku 111. Pojačati ovlasti komunalnih redara. 2016.
III.11 Stavljanje izvan snage Izmjena Pravilnika o izmjeni i dopuni pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 111/11) U Dodatku 1, točki 1. podtočki 1.2. alineji 1. iza riječi: „voda,“ dodaju se riječi: „osim za centre za gospodarenje otpadom“. Ne postoji niti jedan prihvatljiv i opravdan razlog da bi se Pravilnikom iz 2011.g. izvršio kopernikanski obrat u odnosu na zaštitu voda pa da se dopusti smještanje centara za gospodarenje otpadom u neposrednoj blizini vodozaštitnih područja. 2016.
III.12 Usklađivanje Pravilnika o gospodarenju komunalnim otpadom sa izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom Donošenje novog Pravilnika usklađenog sa novim izmjenama Zakona. 2016.
III.13 Pojednostavljenje/ubrzavanje postupka odobravanja dozvola za rad kompostišta   Kako kompostiranje treba postati primarni način zbrinjavanja biootpada, brzina aktiviranja kompostišta ključno će utjecati na brzinu smanjivanja biorazgradivog udjela u komunalnom otpadu. 2016.


UPRAVLJANJE  ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA


BR PODRUČJE / TEMA I PROBLEMI PRIJEDLOG RJEŠENJA I SMJERNICE ROKOVI PROVEDBE
IV.1 Državni zavod za zaštitu prirode - vratiti Državni zavod za zaštitu prirode kao jedinstvenu strukovnu državnu instituciju Državni zavod za zaštitu prirode bavi se izradom stručnih podloga, kontrolom upravljanja na zaštićenim područjima i ekološkom mrežom. Poboljšati ustrojstvo nekadašnjeg Zavoda. I. i II. kvartal 2016.
IV.2 Kontrola sadržaja i provođenja Planova upravljanja javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjem Sustavna kontrola provođenja Planova, uključujući Godišnje programe zaštite za godine 2011.-2015. s ciljem stvaranja slike o kvaliteti upravljačkog kadra javnih ustanova. Uvođenje sankcija za prekršitelje. 2016.
IV.3 Puna primjena dokumenta Godišnji program zaštite (GPZ) javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjem. Godišnji program zaštite (GPZ) je obavezan provedbeni dokument kojeg je svaka javna ustanova dužna izraditi do kraja godine za sljedeću kalendarsku godinu sukladno uputama Državnog zavoda za zaštitu prirode. Državni zavod za zaštitu prirode daje smjernice za izradu, analizira i daje suglasnost za donošenje te analizira učinkovitost provođenja GPZ-a. Neprovođenje GPZ-a predmet je odgovornosti. Izmjenama i dopunama ZZP unijet će se detaljne odredbe o GPZ-u kao i sankcije za neprovođenje. I. i II. kvartal 2016.
IV.4 Izrada prostornih planova – Poslove izdavanja dozvola i inih dokumenata kao i izrade prostornih planova područja posebnih obilježja kojima upravlja RH vodi Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Izrada prostornih planova – Poslove izdavanja dozvola i inih dokumenata kao i izrade prostornih planova područja posebnih obilježja kojima upravlja RH odmah se prebacuju sa lokalnih županijskih ureda na resorno ministarstvo. Prostorni planovi izrađuju se temeljem stručnih podloga koje izrađuje Državni zavod za zaštitu prirode. I. kvartal 2016.
IV.5 Upravna vijeća – Izbor članova Upravnih vijeća jasno i nedvosmisleno treba definirati Zakonom o zaštiti prirode ili posebnim pravilnikom. Osim predstavnika radnika, u Upravno vijeće ne mogu biti imenovani članovi koji nemaju veliko iskustvo u radu u zaštićenim područjima te visoko obrazovanje i kompeticije usko vezane za zaštitu prirode. Prvi i osnovi kriterij je izbor članova isključivo iz sustava zaštite prirode s velikim iskustvom te članova iz akademske zajednice čije je područje djelovanja usko vezano s prirodnom vrijednošću zbog koje je u području zaštićeno. I. kvartal 2016.
IV.6 Služba čuvara prirode – provodi nadzor nad zaštićenom prirodom. Čuvari prirode imaju ovlasti policije na zaštićenom području. Hitno revidirati propise vezane uz čuvare prirode te kroz izmjene i dopune stvoriti okvir učinkovitog nadzora. Odgovarajući okvir učinkovitog nadzora službe čuvara prirode bi uključio: preduvjete za rad u službi čuvara prirode (obrazovanje, nekažnjavanje, poznavanje jezika itd.), dugoročno i kvalitativno obrazovanje kroz višemjesečne tečajeve i škole čiji se program srodan policijskom obrazovnom programu. 2016.
IV.7 Revizija prostornog plana Nacionalnih parkova koji su na popisu svjetske UNESCO baštine i u ekološkoj mreži NATURA2000 Prostorni plan koji obuhvaća NP mora imati stratešku ocjenu sukladno direktivama EU i UNESCO konvenciji. Potrebno je uvesti obavezu usvajanja primjedbi Državnog zavoda za zaštitu prirode. Provesti moratorij na sve aktivnosti građenja na prostoru NP do donošenja izmjena i dopuna sukladno gore navedenim obvezama i primjedbama relevantnih institucija. I. i II. kvartal 2016.
IV.8 Revizija izdanih građevinskih dozvola i građevina na prostoru Nacionalnih parkova   U reviziju uključiti sve relevantne institucije,  a između ostaloga treba koristiti i ortofoto snimke  objavljene na Geoportalu Državne geodetske uprave. Isti model se mora preslikati i na druga zaštićena područja gdje postoje sumnje u koruptivne aktivnosti.   I. i II. kvartal 2016.
CCCP, 01.12.2015.

Pregled komentara (0)

1 

Prijavi se i komentiraj!
Komentirati mogu samo prijavljeni korisnici!


Više iz kategorije Novosti
Prenosimo sa cccp.com.hr
Okrugli stol o utjecaju klimatskih promjena
Prenosimo sa cccp.com.hr
Otok Krk je već neko vrijeme svjetionik otočne održivosti

Prva Konferencija o održivom razvoju Gorskog Kotara
Prenosimo sa cccp.com.hr
PREDIZBORNA PORUKA MLADIMA
Prenosimo sa cccp.com.hr
OSJETLJIVOST PROJEKTA PLOMIN C
Prenosimo sa cccp.com.hr
REZULTATI STUDIJE IZVODLJIVOSTI
Prenosimo sa cccp.com.hr
COP 21 - što sad?
Prenosimo sa cccp.com.hr
COP21
Prenosimo sa cccp.com.hr
Papa kaže da je vrijeme za dogovor o klimatskom zatopljenju sada ili nikada
Prenosimo sa cccp.com.hr
Danas počinje klimatološka zima ili proljeće?
Prenosimo sa cccp.com.hr
Teški pregovori, upitan sporazum
Prenosimo sa cccp.com.hr
Hoće li globalni čelnici spasiti planet?
Prenosimo sa cccp.com.hr
183 zemlje dale mnogobrojna obećanja uoči pariške konferencije
Prenosimo sa cccp.com.hr
Ekološka katastrofa nakon otrovnog tsunamija u Brazilu
Prenosimo sa cccp.com.hr
Hrvatska prelazi na 100% obnovljive izvore energije
Prenosimo sa cccp.com.hr
Ekskluzivno: Ovo su svi zahtjevi MOST-a u pogledu energetike i zaštite okoliša
Prenosimo sa cccp.com.hr
COP21 nije ugrožen
Prenosimo sa cccp.com.hr
Temperatura na Zemlji porasla!
Prenosimo sa cccp.com.hr
Klimatske promjene povezane s nižom stopom rađanja u SAD-u
Prenosimo sa cccp.com.hr
Hollande se zauzima za osnivanje 'ekološkog vijeća sigurnosti'
Prenosimo sa cccp.com.hr
Europska komisija htjela na mala vrata ozakoniti GMO
Prenosimo sa cccp.com.hr
Potpuni prelazak na obnovljive izvore moguć do 2050.
Prenosimo sa cccp.com.hr
Svijet se priprema za najveću konferenciju o klimatskim promjenama
Prenosimo sa cccp.com.hr
Hollande: Podrška Kine ključna za sporazum o klimi
Prenosimo sa cccp.com.hr
Europska komisija ne odobrava ugovor s Japancima
Tri dana čarolije za sve uzraste
Jubilarni LegendFest Pićan
Dobra praksa
Javni prijevoz u Beču sve bolji, ekonomičniji i ekološki prihvatljiviji
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
Tesla: Za šest mjeseci u prodaji baterije za napajanje kuća
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
Priopćenje o davanju primjedbi u sklopu javne rasprave...
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
Ideja naftnih platformi kod Kornata jednostavno je bolesna!
...u pravoj veličini
Baltazar se vratio u Zagreb
Earth Run Osijek
12 sati za NP Sjeverni Velebit i vatrogasce
Earth Run Krka
Trčanjem obilježavamo Dan planeta Zemlja
Promovirana službena majica Earth Runa 2013
Dizajnerica Ivana Rabuzin
Sport u službi zaštite prirode
Earth Run Europe 2013.
1PEOPLE - 1LOVE - CROATIA
CROATIA REGGAE FESTIVAL
POZIV NA PREZENTACIJU TEHNIKA
Kako se pripremiti za ugodno i opušteno putovanje zrakoplovom
Boduli stvaraju novu strategiju
Krk će postati prvi energetski neovisan otok u Sredozemlju
Međunarodna energetska konferencija o obnovljivim izvorima energije
Priprema za prelazak iz ere fosilnih goriva u postfosilnu
Događaj vrijedan sudjelovanja
Dani hrvatskih planinara Mljet 2012
Vijesti čitatelja
 
   
Alisa Pokić
Psić s Jaruna

Mali slatkiš traži dom :)

  Planet Zemlja
Don traži Dom

Prekrasan mužjak star najviše godinu dana nađen u Travnom. Srednje visine mješanac Lesija i hrta sa najljepšim tamnim očima. Plašljiv no miran je i poslušan, i slaže se sa drugim psima i jako mazan.

  Planet Zemlja
Spašeni štenci traže dom

Draga Karen se našla na pravom mjestu u pravi, možda zadnji tren za preslatke psiće. Ona je napravila puno, sad smo mi na redu.

25.05.2013. Opširnije
 
16.05.2013. Opširnije
 
18.05.2012. Opširnije
         
Savjet dana
 
BILO   DANAS   USKORO

Skrad
2. međunarodna konferencija o održivom razvoju Gorskog kotara
 

 

 
Top 3
Ekologija
NP Risnjak
Ekologija
Tvrtke koje ne testiraju na životinjama
Earth Run
Earth Run Europe 2013.
 
Top 1
Kolumne
Promjene su moguće
 
Top 1
Osobna ekologija
Zaboravite dijetu - hranite se organski
 
Top 1
Eko izlog
Eko proizvodi o kojima smo čitali u 2015
 
Top 1
Novosti
Okrugli stol o utjecaju klimatskih promjena
 
Top 1
Ekologija
Zahtjev za većom transparentnosti
 
Top 1
Putopisi
Nastavak velike ekološko-športske manifestacije Earth Run Europe 2013.
 
Top 1
Djeca Zemlju vole
Djeca Zemlju vole
 
 
Prijava Registracija Zaboravio...
Korisnik
Lozinka





ANKETA
Da li trčiš? Do you run?
  %
  %
  %
  %


Vremenska prognoza
Untitled Document
Zagreb Climate Forum
Čišćenje otoka Mljeta 2015.
Umjetnine od naplavina
Volonterski kamp Mljet 2014

Powered by Galaksija. Sva prava pridržana.