Planet Zemlja - Novosti - Ideja naftnih platformi kod Kornata jednostavno je bolesna!
  Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt  
 
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr

Ideja naftnih platformi kod Kornata jednostavno je bolesna!

Hrvatska Vlada je dodijelila dozvole za pet odabranih tvrtki kojima će biti omogućeno bušenje Jadrana radi istraživanja i eksploatacije nafte i plina. Zanimljivo je da su dozvole izdane prije nego je napravljena Studija utjecaja na okoliš. To je grubo vrijeđanje zdravog razuma građana.

Hrvatska Vlada je dodijelila dozvole za pet odabranih tvrtki kojima će biti omogućeno bušenje Jadrana radi istraživanja i eksploatacije nafte i plina. Zanimljivo je da su dozvole izdane prije nego je napravljena Studija utjecaja na okoliš. Nije li to drsko potcjenjivanje građana kojima se, nota bene, čak pomeće kako je to u njihovom, odnosno nacionalnom interesu?

„Vi kažete „drsko potcjenjivanje“, a ja bih rekao grubo vrijeđanje zdravog razuma građana. Često na takvo postupanje Vlade kažemo da je posrijedi totalni demokratski deficit što nas približava zemljama poput Nigerije gdje je Shell plaćao vojsku da puca na ljude koji su protestirali zbog naftnog zagađenja.

I što je ključno u slučaju istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, nitko ništa nije pitao građane koji žive na obali, a to je ponašanje u stilu teksaških kauboja. I sve to nam čini ministar koji dolazi iz stranke s 1- 2 posto potpore građana, u Vladi koju podržava manje od 20-ak posto ljudi. Radi se o najdubljem zatiranju demokratskih tradicija , što će, ako ovaj projekt prođe, imati strašne posljedice na demokraciju u Hrvatskoj“.

Žrtvujemo goluba u ruci radi mrava na grani

-   Vaša udruga, Eko Kvarner,  pozvala je Vladu da odustane od posla i najavila, u protivnom, ujesen, referendum  protiv naftnih bušotina u hrvatskom dijelu Jadrana. Koje opasnosti realno prijete od ovog posla od kojega bi državni proračun, navodno, bio “pojačan” za sto milijuna kuna?

„ Naša Udruga je zatražila od Vlade da se vrati u granice demokratske procedure i da se napravi studija mogućih posljedica sa svih aspekata, ekoloških, gospodarskih, turističkih, demografskih …Vlada dosad nije napravila ništa u tom smislu. A brojke koje nam podastire su smiješne. Moglo bi se reći da se, za račun onih 100 milijuna kuna koje bi trebale sjesti u državni proračun, žrtvuje goluba u ruci radi mrava na grani. Pa sto milijuna kuna zaradi se samo u ribarstvu, a da samo izgubimo samo malo na imidžu kao turistička destinacija zbog naftnih bušotina, šteta će biti višestruko  veća od tog iznosa.“

-    Ima li ikakve šanse da Vlada od koncesioniranja Jadrana za naftna istraživanja ipak odustane? Šibensko-kninski župan Goran Pauk dobio je potporu Zajednice županija za zahtjev da se javna rasprava spusti bar na razinu županija, ali i za izbacivanje tri istraživačka polja iz projekta, konkretno područje u neposrednoj blizini i obuhvatu NP Kornati. No, pitanje je ima li smisla selektivna “pošteda” Jadrana od bušotina?

„Ne, ne vjerujem da će Vlada odustati od tog posla. Čisto sumnjam. Previše su arogantni i bahati. I s time fingiraju nekakav uspjeh koji im je očajnički potreban. Osim toga, postoji i opravdana sumnja da je u pitanju privatni interes. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak je, između ostalog, doveo japansku tvrtku Marubeni kao ulagača u TE Plomin C, a poznato je da je FBI objavio na svojim službenim stranicama da je to visokokoruptivna kompanija. Kakve to implikacije ima na  Hrvatsku, ne moram govoriti…“

Studija utjecaja na okoliš je diletantska !

Vlada je odluku o koncesioniranju naftnih polja u Jadranu donijela na zatvorenoj sjednici. Zašto? Što se htjelo zatajiti javnosti? Zbog čega se nije provela makar inicijalna rasprava u Saboru?

„Definitivno je u pitanju manjak transparentnosti u odlučivanju o naftnim istraživanjima. Kako vidimo sad su bili primorani ići na dodatnu javnu prezentaciju projekta, dakle, javnost ih je sasjekla zbog netransparentnog ponašanja, a stručna javnost je potpuno diskreditirala Studiju jer je ona pravi debakl. Pokazalo se da je Studija o utjecaju na okoliš napravljena potpuno diletantski. S tim se ne može u saborsku raspravu (na koju oni i onako i ne pomišljaju)…“

-  Javna rasprava traje do 16. veljače, Studija utjecaja na okoliš još nije donesena, a koncesije su dodijeljene. Je li ova naknadna rasprava zapravo obična farsa, kao i Studija koja se očito donosi iz formalnih razloga?

„Da, u pravu ste. Tražit ćemo da se izrađivaču Studije zbog sramotnog uratka oduzme licenca, što bi bio prvi slučaj. Ali, cijeli sustav je kod nas doživio debakl, jer kod nas čak 97 posto studija prolazi, a neprolazak Studije utjecaja na okoliš je samo incident, kao kad npr. 2005. nije prošla Studija za projekt “DružbAdria!. A kad nešto prolazi s 97 posto, to znači da nemate kriterija, i zato je ova Studija zapravo tek „smokvin list“ očajnoj Vladi kojoj naftne bušotine trebaju pod svaku cijenu.“

- Kako komentirate otpor tzv. naftnih stručnjaka i poduzetnika, Davora Šterna i Ivana Čermaka, koji su protiv vađenja nafte iz Jadrana zbog rizika od mogućih velikih havarija?

„Čermak i Štern (iako su naftaši) očito su sasvim normalni ljudi  i govore isto što i mi govorimo o eksploataciji plina kod Pule. Tu već desetljećima zaista nema problema, ali kada je u pitanju nafta, tu je nešto sasvim drugo. Jasno da se prije početka istraživanja ne može znati hoće li se naići na naftu ili plin, ali problem je eksploatacija nafte koja je za Jadran preopasna i prerizična. Stoga je (po mišljenju mnogih eksperata, pa i njih dvojice) za nas na Jadranu relativno prihvatljivo vađenje plina, ali ne nafte. Uostalom, prema našim informacijama nafte u Jadranu nema u značajnijim količinama, odnosno i ono što ima je raspršeno na više lokacija i na različitim dubinama. Čini nam se da je ovo ipak samo predstava za javnost kojom Vlada nastoji promijeniti percepciju svoje (ne)sposobnosti u javnosti.”

 

Vrdoljakovi bizarni spinovi

-   Ministar Vrdoljak tvrdi da kampanju protiv istraživanja nafte u Jadranu vodi uvoznički naftni lobi koji u Hrvatsku uvozi milijarde dolara nafte. Što kažete na to?

„To je jedan od najbizarnijih spinova. Ako ministar ima problem s tim, zašto ne krene na obnovljive izvore energije, na vjetar i sunce i Hrvatska će biti apsolutno energetski neovisna, jer su održivi izvori energije ipak domaći (I besplatni)?!“

-  Vrdoljak, također, tvrdi da se Jadran istražuje 14 godina i da se dojučer moglo bušiti gdje se htjelo, pa i na deset metara od obale, a sada kad se ta granica odmakla na 10 kilometara od obale i uveli visoki ekološki standardi, sada je to problem.

„I to je još jedan spin,  on ne kaže da su se, u odnosu na ranija istraživanja radikalno pojačavaju istraživački napori i da su se svugdje u svijetu značajno postrožila pravila za taj posao, jer, naravno da se nešto moralo učiniti s obzirom na broj havarija koji se dogodio. U tom kontekstu to što su se odmakle platforme na 10 kilometara od obale, a 6 od otoka, isto je kao da kažete da se smanjilo područje ribarenja, ali se ne kaže da se je dosad moglo ribariti s udicom, a sada imate koću.“

 

“Mala Norveška” je velika floskula

- Nije li zapravo problem što se ovim “poslom stoljeća” Hrvatska pretvara u naftnu koloniju velikih i moćnih, a ne u “malu Norvešku” kako nam je trijumfalno najavljivao ministar Vrdoljak?

„Ta priča o „maloj Norveškoj“ obična je floskula. Norveška je ozbiljna država koja je, kad je našla naftu proglasila to VLASTITIM strateškim resursom, a prihode, kroz posebnu zakladu koja je osnovana, čuva za buduće generacije (pa pored ostalog financiraju i svjetsku banku sjemena), planirajući budućnost. Prema tome, usporedba s Norveškom je nebulozna. ”

-   Kažu da je ova odluka Vlade najgora ikad donesena u Hrvatskoj. Jesmo li zbilja pred najvećom bitkom za Hrvatsku ?

„Sama ideja naftnih platformi u neposrednoj blizini Kornata, jedinstvenog prirodnog, zaštićenog fenomena, jednostavno je bolesna. I ako ovo prođe, u Hrvatskoj će proći sve.“

-   Oko mogućih nalazišta nafte u Jadranu postoje ozbiljni prijepori. OraH , recimo, tvrdi da ozbiljnijih količina nafte u Jadranu nema, a neki kažu da se radi o tri milijarde barela ( procjena inženjera geologije Igora Rusana ) i da su u pitanju količine koje bi mogle zadovoljiti stoljetnu hrvatsku potrošnju i potrebe.Neki dokumenti američkih geologa , također su na tom tragu golemih rezervi jadranske nafte… Što mislite, koja je od tih opcija realnija?

„Ključna stvar je da, prema većini eksperata (na temelju dosadašnjih istraživanja), velikih zaliha nafte u Jadranu nema da bi imale tako revolucionarne efekte u Hrvatskoj, kao što je to bilo u Norveškoj gdje su otkrivene goleme količine koje su preobrazile tu zemlju i njezino gospodarstvo.  Ali su zato moguće posljedice po ribarstvo i turizam katastrofalne (i veoma izvjesne).

Referendum je zadnja linija obrane

   Što građani realno mogu učiniti organiziranim akcijama da sačuvaju Jadran od moguće katastrofe?

„Građani trebaju, prije svega, tražiti svoje demokratsko pravo da odlučuju (i) o tom projektu, koje im pripada. A ne da imamo situaciju da grupa nepoznatih ljudi u nekim kabinetima donosi odluke o najvažnijem prirodnom resursu države a da o tome nikoga ništa i ne pita. To je suludo.“

-   Poznato je da na dnu Jadrana leže goleme količine odbačenog oružja iz minulih ratova, uključujući i bombe iz NATO-bombardiranja Srbije, a koje, unatoč upozorenjima , raspoloživim kartama koje imaju ucrtana kontaminirana područja, pa i ponuđenoj pomoći NATO-a, Hrvatska nikad nije uklonila, za razliku od Italije. Nije li nerazumno i neodgovorno u takvim okolnostima bušiti Jadran radi nafte i potencijalno izazvati pravu katastrofu?

„O tome ne mogu govoriti kvalificirano, nemam pravih saznanja i informacija , ali, (i) to svakako treba pažljivo istražiti.“

-   Građani Ploča referendumom su kazali NE termoelektrani na ugljen. Po uzoru na njih, i stanovnici Labinštine sada najavljuju referendum zbog Plomina C. Je li to način kako građani mogu držati pod kontrolom “nekontroliranu vlast”, sklonu opasnim odlukama s dugoročnim posljedicama?

„Referendum je zadnja linija obrane.  To je veoma složen i skup način građanskog participiranja u odlučivanju, i zato mislim da prije referenduma treba iskoristiti sve raspoložive mogućnosti  da se argumentirano utječe na vlast i njezine odluke. Ali, ako ne ide, referendum kao opcija svakako – da!“

 

“Bit će sve u redu, majke mi”!

-   Hoće li naftnim platformama biti uništen hrvatski turizam, danas najpropulzivnija gospodarska grana u zemlji? Hoćemo li , uz naftne bušotine, ubuduće uopće jesti ribu iz Jadrana?

„Nekoliko je ključnih problema s eksploatacijom ugljikovodika kod nas. Prvo, ruše se svi demokratski standardi. Drugo, čak i u slučaju bezincidentnih aktivnosti, možemo očekivati brojne štete jer će niz eksplozija (koje se koriste u istraživanjima) katastrofalno utjecati na život u moru, a pojava platformi negativno će se odraziti na naš turizam. Treće, u slučaju incidenata, možemo očekivati havariju  koja će zbog morskih struja uz naše obale i kamenite obale dovesti do velikih katastrofa. Četvrto,  veliki su nedostaci Studije utjecaja na okoliš koja ima pogrešno procijenjenu seizmiku (pogotovo od vađenja ugljikovodika inducirane potrese), krivu procjenu utjecaja istraživačkih radova na turizam, podcijenjen utjecaj na ribarstvo tijekom istraživanja i apsolutno negira rizik od havarija. Na kraju, kazao bih da Studija tvrdi, metaforički rečeno, u stilu „ bit će sve u redu, majke mi“.

-    Vaš aktivistički angažman potaknut je projektom Družba Adria, zbog kojega ste osnovali Eko Kvarner. Zašto ste se usprotivili tome, koje su potencijalne opasnosti ?

Udruga “Eko Kvarner” osnovana je kao direktan odgovor građana sa Kvarnera na pokušaj realizacije štetnog projekta “Družba adria” ujesen 2002. Studija utjecaja na okoliš toga projekta odbačena je od strane resornog ministrstva, nakon nekoliko godina kampanje (zbog opasnosti su od mogućih havarija tankera, unosa balastnih voda, ugrožavanja izvorišta pitke vode zbog mogućeg curenja cijevi u Gorskom Kotaru, lošeg utjeca na turizam itd.)“. Nakon toga bio sam član  Povjerenstva Vlade RH za LNG terminal za koji su postojale katastrofalne, ali i relativno prihvatljive varijante, ovisno o tehnologiji. Dakle, LNG se može napraviti i na prihvatljiv način, da se NE koristi temperatura mora za regasifikaciju LNG-a. Trenutni projekt je daleko prihvatljiviji i za to koristi samo plin. Ali puno važnije je da smo sudjelovali u desetak proaktivnih projekata na Kvarneru, kao što je naš superioran (I ekološki) sustav gospodarenja otpadom (koji smo implementirali na Krku 2006.) I recentni projekt da otok Krk postane do 2025. g. prvi energetski neovisani CO2 neutralan otok na Mediteranu. To su daleko važnije akcije.

 

Projekti koji korist donose samo korumpiranim političarima i birokratima

-    Vlast redovito optužuje ekološke i civilne udruge kao glavne krivce za propast velikih investicija u državi, napose u energetskom sektoru, jer svojim prosvjedima tjeraju  investitore, stvaraju, navodno, antiinvesticijsku klimu. Koliko je to točno? Svima nam je jasno da svijet i tehnologija idu naprijed, teško je sačuvati izvorni okoliš, ali zdrav okoliš mora biti imperativ i države, ne samo građana, zar ne?

„ U vezi bilo kojeg projekta nikada ne treba ići apriori protiv, i mi to ne radimo. To se odnosi i na Družbu Adriu i na LNG i druge projekte. Nužno je kvalificirati i kvantificirati sve okolnosti, sve podatke i sve razloge „Za“ i „Protiv“, a onda donijeti odluku.  Osnovni je problem u tome što zagovornici projekata uvijek, ali uvijek negiraju (i skrivaju) sve moguće štete od projekata i maksimaliziraju (često i izmišljaju) korisiti. I svaki projekt se automatski prikazuje genijalnim i (po dobiti) fantastičnim, bez da to i pokušaju dokazati. A mnogi od predloženih projekata donose daleko više štete nego koristi, osim za korumpirane političare i birokrate koji uvijek dobiju svoju proviziju.

Davorka Blažević, TRIS, 08.02.2015.

Pregled komentara (0)

1 

Prijavi se i komentiraj!
Komentirati mogu samo prijavljeni korisnici!


Više iz kategorije Novosti
Prvi u nizu
Plogging Connect Trakošćan
Upoznajte projekt
Plogging Connect uskoro počinje
Prenosimo sa ezok.hr
Kako da privatni iznajmljivači (optimalno) na svoj krov instaliraju fotonaponsku elektranu, uz poticaje Fonda
Pravo na život
Pravo na život
Prenosimo sa cccp.com.hr
Što već započete klimatske promjene znače za poljoprivredu, šumarstvo, turizam i javno zdravstvo Istočne Slavonije
Prenosimo sa cccp.com.hr
Krk - energetski neovisan i CO2 neutralan otok
Prenosimo sa cccp.com.hr
Kako (i zašto) učiniti Hrvatsku energetski nezavisnom - ususret novoj klimatskoj konferenciji COP 24
Prenosimo sa cccp.com.hr
Okrugli stol o utjecaju klimatskih promjena
Prenosimo sa cccp.com.hr
Otok Krk je već neko vrijeme svjetionik otočne održivosti

Prva Konferencija o održivom razvoju Gorskog Kotara
Prenosimo sa cccp.com.hr
PREDIZBORNA PORUKA MLADIMA
Prenosimo sa cccp.com.hr
OSJETLJIVOST PROJEKTA PLOMIN C
Prenosimo sa cccp.com.hr
REZULTATI STUDIJE IZVODLJIVOSTI
Prenosimo sa cccp.com.hr
COP 21 - što sad?
Prenosimo sa cccp.com.hr
COP21
Prenosimo sa cccp.com.hr
Papa kaže da je vrijeme za dogovor o klimatskom zatopljenju sada ili nikada
Prenosimo sa cccp.com.hr
Danas počinje klimatološka zima ili proljeće?
Prenosimo sa cccp.com.hr
Teški pregovori, upitan sporazum
Prenosimo sa cccp.com.hr
Hoće li globalni čelnici spasiti planet?
Prenosimo sa cccp.com.hr
183 zemlje dale mnogobrojna obećanja uoči pariške konferencije
Prenosimo sa cccp.com.hr
Ekološka katastrofa nakon otrovnog tsunamija u Brazilu
Prenosimo sa cccp.com.hr
Hrvatska prelazi na 100% obnovljive izvore energije
Prenosimo sa cccp.com.hr
Ekskluzivno: Ovo su svi zahtjevi MOST-a u pogledu energetike i zaštite okoliša
Prenosimo sa cccp.com.hr
COP21 nije ugrožen
Prenosimo sa cccp.com.hr
Temperatura na Zemlji porasla!
Prenosimo sa cccp.com.hr
Klimatske promjene povezane s nižom stopom rađanja u SAD-u
Prenosimo sa cccp.com.hr
Hollande se zauzima za osnivanje 'ekološkog vijeća sigurnosti'
Prenosimo sa cccp.com.hr
Europska komisija htjela na mala vrata ozakoniti GMO
Prenosimo sa cccp.com.hr
Potpuni prelazak na obnovljive izvore moguć do 2050.
Prenosimo sa cccp.com.hr
Svijet se priprema za najveću konferenciju o klimatskim promjenama
Prenosimo sa cccp.com.hr
Hollande: Podrška Kine ključna za sporazum o klimi
Prenosimo sa cccp.com.hr
Europska komisija ne odobrava ugovor s Japancima
Tri dana čarolije za sve uzraste
Jubilarni LegendFest Pićan
Dobra praksa
Javni prijevoz u Beču sve bolji, ekonomičniji i ekološki prihvatljiviji
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
Tesla: Za šest mjeseci u prodaji baterije za napajanje kuća
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
Priopćenje o davanju primjedbi u sklopu javne rasprave...
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
Ideja naftnih platformi kod Kornata jednostavno je bolesna!
...u pravoj veličini
Baltazar se vratio u Zagreb
Earth Run Osijek
12 sati za NP Sjeverni Velebit i vatrogasce
Earth Run Krka
Trčanjem obilježavamo Dan planeta Zemlja
Promovirana službena majica Earth Runa 2013
Dizajnerica Ivana Rabuzin
Sport u službi zaštite prirode
Earth Run Europe 2013.
1PEOPLE - 1LOVE - CROATIA
CROATIA REGGAE FESTIVAL
POZIV NA PREZENTACIJU TEHNIKA
Kako se pripremiti za ugodno i opušteno putovanje zrakoplovom
Boduli stvaraju novu strategiju
Krk će postati prvi energetski neovisan otok u Sredozemlju
Međunarodna energetska konferencija o obnovljivim izvorima energije
Priprema za prelazak iz ere fosilnih goriva u postfosilnu
Događaj vrijedan sudjelovanja
Dani hrvatskih planinara Mljet 2012
Vijesti čitatelja
 
   
Alisa Pokić
Psić s Jaruna

Mali slatkiš traži dom :)

  Planet Zemlja
Don traži Dom

Prekrasan mužjak star najviše godinu dana nađen u Travnom. Srednje visine mješanac Lesija i hrta sa najljepšim tamnim očima. Plašljiv no miran je i poslušan, i slaže se sa drugim psima i jako mazan.

  Planet Zemlja
Spašeni štenci traže dom

Draga Karen se našla na pravom mjestu u pravi, možda zadnji tren za preslatke psiće. Ona je napravila puno, sad smo mi na redu.

25.05.2013. Opširnije
 
16.05.2013. Opširnije
 
18.05.2012. Opširnije
         
Savjet dana
 
BILO   DANAS   USKORO

Babino polje
Plogging Connect Mljet
 

 

 
Top 3
Ekologija
NP Risnjak
Earth Run
Earth Run Rijeka
Earth Run
Ekološki ultramaraton na granici mogućeg
 
Top 1
Kolumne
Promjene su moguće
 
Top 1
Osobna ekologija
Tečaj keramike – ATELIER ŽELJKA KORBAR
 
Top 1
Eko izlog
Eko proizvodi o kojima smo čitali u 2015
 
Top 1
Novosti
Plogging Connect Trakošćan
 
Top 1
Ekologija
Francuska: da bi spasili planet, četiri nevladine organizacije napadaju državu na sudu
 
Top 1
Putopisi
Nastavak velike ekološko-športske manifestacije Earth Run Europe 2013.
 
Top 1
Djeca Zemlju vole
Djeca Zemlju vole
 
 
Prijava Registracija Zaboravio...
Korisnik
Lozinka





ANKETA
Da li trčiš? Do you run?
  %
  %
  %
  %


Vremenska prognoza
Untitled Document
Održana radionica ToMaGo
Earth Run 2022, dan drugi
Earth Run 2022, dan prvi
Iberštep 14.-18. veljaće 2022.

Powered by Galaksija. Sva prava pridržana.