Planet Zemlja - Ekologija - Globalno zatopljenje je globalni problem
  Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt  
 
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr

Globalno zatopljenje je globalni problem

Kretanje godišnje emisije ugljičnog dioksida

Klimatske promjene su nažalost naša svakodnevnica uzrokovana nezasitnom potrebom društva za energijom, za tom krvlju naše civilizacije. Za razumijevanje problema klimatskih promjena i sve većih emisija stakleničkih plinova, ponajprije treba sagledati globalnu sliku. 

Metaforični uvod daje naznake da će se prva ekspertiza u području energetike baviti analizom stanja globalnog energetskog sustava. Sustava u kojem energetske mreže prenose energente i održavaju na životu razvijene ekonomije, kao što krvotok opskrbljuje i hrani sve organe i stanice nekog naprednijeg živog organizma. Svako korištenje energije pozitivno djeluje na razvoj ekonomije, a samim time i društva, no ono za sobom nosi određeni utjecaj na okoliš koji je u većini slučajeva negativan. Napredna i razvijena društva trebala bi težiti tome da taj utjecaj bude minimalna. Za sagledavanje globalnog utjecaja korištenja energije na okoliš biti će korišteni materijali Međunarodne energetske agencije (IEA), nezavisne organizacije koja svojim članicama želi osigurati pouzdanu, prihvatljivu i čistu dobavu energije.

Dijagram sa slike s naslovnice pokazuje povijesno kretanje godišnjih emisija ugljičnog dioksida od 1990. – 2011. godine. Sa same slike lako je uočljivo da su emisije u 1990. bile 22 milijarde tona te su do 2011. narasle na 34 milijarde tona godišnje. Grubom procjenom može se reći da su emisije ugljičnog dioksida rasle s 4,17 tona po stanovniku na 4,85 tona po stanovniku uz znatan porast stanovništva u dvadesetogodišnjem razdoblju za oko 2 milijarde. Sve emisije su vezane uz korištenje fosilnih goriva, koja su milijunima godina bila taložena i zakopana u zemlji da bi ih današnje čovječanstvo crpilo, iskapalo te nakon energetskih transformacija izbacilo u atmosferu.  

Procjene emisija za 2015. su 36 milijarde tona godišnje, što ukazuje nastavak trenda rasta, no 2015. predstavlja i svojevrsnu prekretnicu. Kao što je vidljivo iz dijagrama, u 2015., godišnje emisije se račvaju u tri krivulje, to jest u tri moguća scenarija. Gornja linija predstavlja scenarij u kojem  se energetski sustavi nastave razvijati, kao što se to radilo do sada, po nekom ustaljenom scenariju, bez značajnijih ušteda na strani potrošnje, ali  i sa ne toliko naprednim tehnologijama. Kako nije došlo do stabilizacije ili smanjenja emisija stakleničkih plinova prosječna globalna temperatura će do 2050. porasti za 6°C. Donja linija prikazuje kako bi se mogle smanjiti emisije stakleničkih plinova primjenom mjera energetske učinkovitosti u svim sektorima te značajnim prelaskom na obnovljive izvore u zadovoljavanju potražnje za energijom. Smanjenjem emisija na 15 milijardi tona godišnje daje 50% šanse da će se porast prosječne temperature zadržati ispod 2°C.

Srednja krivulja prikazuje moguće ostvarenje smanjenja emisija u elektroenergetskom sektoru koje se veže uz doprinos korištenja obnovljivih izvora energije. Od Ukupno potrebnih ušteda obnovljivi izvori sudjeluju s 28%.

Vrlo slična srednja krivlja se dobije i u slučaju da vlade primjene sve sadašnje politike zaštite klime, što znači da bi na taj način mogli emisije zadržati na 41 milijardu tona godišnje što se veže uz globalni porast prosječne temperature za 4°c.

Maksimalni doprinos elektroenergetskog sektora u smanjenju emisija  u 2050. godini može biti oko 51%, gdje se uz obnovljive još veže nuklearna energija sa 6% te hvatanje i spremanje vodika s 17%. Ostalo smanjenje emisija je ostvareno u drugim sektorima.

    

    

Ako se detaljnije sagleda elektroenergetski sektor onda se može reći da se oko 40% globalnih emisija ugljičnog dioksida su vezane uz proizvodnju električne energije. Trend rasta je zabrinjavajući jer potrošnja električne energije po stanovniku je narasla s 1263 kWh u 1974. na 2933 kWh u 2011., a u periodu 2001. – 2011. 2/3 proizvedene električne energije je bilo korištenjem fosilnih goriva s porastom potrošnje ugljena za 47% i prirodnog plina za 30%. No najviše zabrinjava izgradnja novih termoelektrana na ugljen koje se rade zastarjelom, a ne najboljom superkritičnom tehnologijom, to jest onom koja koristi nadkritične parametre pare. Od instaliranih 734 GW, 434 GW je izgrađeno zastarjelom tehnologijom što je na kraju rezultiralo da su se emisije CO2/kWh proizvedene električne energije zadržale na istoj razini u 2011. kao što je bilo 2001. to jest globalno 536 g CO2/kWh.  Ovaj problem korištenja zastarjele tehnologije kod termoelektrana na ugljen je izražen i za područje Zapadnog Balkana gdje se na nekoliko lokacija planiraju graditi neučinkovite elektrane.

Ovisno o promatranom scenariju potrošnja električne energije će rasti između 80%-130%, a za scenarij s porastom temperature od 6°C troškovi godišnjih investicija se penju na 760 milijardi USD, no ukupne investicije u scenariju s minimalnim porastom ispod 2°C potrebna su znatno veća ulaganja odnosno oko 40 tisuća milijardi USD do 2050. ili negdje oko 990 milijuna USD godišnje što je dvostruko više od godišnjih ulaganja u periodu 2000-2012 koja su bila na razini 420 milijardi USD.

Prosječni godišnji  instalirani kapacitet obnovljivih izvora na globalnoj razini trebao bi biti oko 92 GW za PV, što je trostruko više od sadašnjih 30 GW.  Vjetroelektrane na kopnu treba graditi oko 80GW odnosno 70% više od 46 GW koliko je iznosio 2012. Postrojenja za hvatanje i spremanje ugljika trebaju biti instalirana godišnje na 15 GW termoelektrana na uglje te 13 GW na plin te treba instalirati 22 GW nuklearnih elektrana, 16 GW pučinskih vjetroelektrana i 18 GW solarnih koncentrirajućih termoelektrana godišnje. Iako su potrebne iskazane snage globalne te kao takve izrazito velike, u stvarnosti će se raditi o pojedinim postrojenjima i projektima koji se izvode lokalno. 

 

Konačni zaključak današnje ekspertize je: Globalno zatopljenje jest globalni problem, ali se on mora rješavati lokalno. Zato djelujte lokalno sada da bi riješili naš globalni problem!

 

Pitanja kojima će se baviti sljedeće ekspertize:

  • Koliko od navedenih potrebnih kapaciteta obnovljivih izora će biti instalirano u Europi, pojedinim članicama, Republici Hrvatskoj, njenim regijama, gradovima i općinama?
  • Koliki doprinos u smanjenju emisija možemo ostvariti na strani potrošnje energije, a koliko na strani dobave?
  • Kako izgraditi planirati, razvijati i konačno izgraditi pametni energetski sustav? 
G.K., 13.02.2015.

Pregled komentara (0)

1 

Prijavi se i komentiraj!
Komentirati mogu samo prijavljeni korisnici!


Više iz kategorije Ekologija
Prenosimo sa cccp.com.hr
Zahtjev za većom transparentnosti
Prenosimo sa cccp.com.hr
OBAVIJEST o JAVNOJ RASPRAVI
Prenosimo sa cccp.com.hr
Primjedbe na studiju utjecaja na okolis za predlozeni projekt LNG terminala
Prenosimo sa cccp.com.hr
OKRUGLI STOL O PREDLOŽENOM PROJEKTU LNG TERMINALA PORED OMIŠLJA, NA OTOKU KRKU
3. međunarodna klimatska konferencija otoka Krka
Održivi razvoj u kontekstu klimatskih promjena (s naglaskom na otoke)
Skrad, 29. i 30. rujna 2017. g.
2. međunarodna konferencija o održivom razvoju Gorskog kotara
Prenosimo sa teklic.hr
Održivi turizam-mit ili realna šansa za opstanak hrvatskog turizma?

Čudo zvano kompost
Recikliranje
Kako tvrtke mogu doprinijeti očuvanju Zemlje
Savjeti za male i velike tvrtke
Recikliranje uredskog pribora
Prenosimo sa cccp.com.hr
Priopćenje o ekološkom incidentu u moru ispred Kostrene
Prenosimo sa cccp.com.hr
Vjeran Piršić o COP21 i klimatskim promjenama
Prenosimo sa cccp.com.hr
BIOGORIVA
Prenosimo sa cccp.com.hr
Sektor prijevoza mogao bi prepoloviti svoje emisije CO2 do 2050. godine
Prenosimo sa cccp.com.hr
SAVE ADRIATIC
Prenosimo sa cccp.com.hr
Energija iz fosilnih goriva bez emisija CO2
Prenosimo sa cccp.com.hr
Friends of the Earth: Zabranili su nam prosvjede u Parizu, ali naš glas neće biti utišan
Prenosimo sa cccp.com.hr
OECD ograničava financiranje termoelektrana na ugljen
Odličan projekt za 19. st.
Termoelektrana Stanari
Prenosimo sa cccp.com.hr
Vrijeme je da se dignemo na noge! Sad ili nikad!
Prenosimo sa cccp.com.hr
Što žele naftaši
Prenosimo sa cccp.com.hr
Crno nam se piše
Konferencija o klimatskim promjenama
Zajedničkim naporima u rješavanju izazova klimatskih promjena
Prenosimo sa cccp.com.hr
Klima nam se klima
Sizifova ekološka akcija
12 tona smeća uklonjeno je s Mljetskih uvala
Eko akcija
Čišćenje Mljeta još jednom
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
Veliki koraljni greben pod prijetnjom da postane smetlište
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
IRENA: Troškovi OIE pasti će za 40% u naredne 2 godine
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
Solarna industrija otvara 20 puta više poslova od drugih energetskih sektora
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
Globalno zatopljenje je globalni problem
Prenosimo sa cccp.galaksija.hr
ON DISASTER MANAGEMENT
Ima nade za nas?
Hrvatska među vodećim zemljama po izgledima za održivi ljudski razvoj
Ugljenarke dobra investicija!?
Zagađenje zraka europljane košta 189 milijardi eura
Kako voziti u skladu s prirodom
Eko vožnja je zakon!

Vrtlarstvo bez kemije
Zbrinjavanje otpada u Beču
Solarni cvijet procvao na bečkoj deponiji otpada
Čišćenje obala Mljet 2014
Smeće u umjetničkoj galeriji
Prenosimo priopćenje ORaH-a
ZA ZEMLJU SE DJELUJE CIJELE GODINE, A NE SAMO JEDAN DAN
Tradicionalna ekološka akcija
Ekolozi vraćaju sjaj rajskom otoku Mljetu

9 savjeta za zeleniji život
Hrvatski nacionalni parkovi
Nacionalni park Paklenica
Uskrs na Mljetu
Ekološka akcija na Mljetu

Utjecaj sporta na okoliš

Nacionalni park Sjeverni Velebit
Vodič za reciklažu
Kako reciklirati?
Vodič za reciklažu
Recikliranje plastike
Vodič za reciklažu
Recikliranje stakla
Vodič za reciklažu
Recikliranje papira
Mogu li nam šume parirati?
Prašume su tvornice kisika
Mogu li nam šume parirati?
Zagađenje okoliša
Lijep naziv ali...
Cvjetanje mora
Mogu li nam šume parirati?
Onečišćenje zraka
Svijet bez otpada?
Reciklažno dvorište
Svijet bez otpada?
Spaljivanje otpada
Svijet bez otpada?
Gospodarenje otpadom
Svijet be otpada?
Elektronički otpad, rezultat današnje tehnologije

Medvednica – park prirode
Prirodna baština
Jadransko more, ponos naše obale
Prirodna baština
Zaštićene rijeke u Hrvatskoj
Papir ili plastika?
Papir ili plastika

Amazonska prašuma, čudo prirode
Nacionalni parkovi
NP Plitvička jezera
Energija iz sunca
Struja s krova sortirnice na krčkom odlagalištu otpada Treskavac
Posao za pohvalu
Sakupljanje plastičnih flaša
Prenosimo iz drugih medija
Sakupljanje plastičnih flaša

Nacionalni park Mljet

Što je to socijalna ekologija?
Parkovi prirode
Žumberak, Samoborsko gorje – park prirode

Klimatske promjene i efekt staklenika

NP Risnjak
Prenosimo od Prijatelja životinja
Tvrtke koje ne testiraju na životinjama
Vijesti čitatelja
 
   
Alisa Pokić
Psić s Jaruna

Mali slatkiš traži dom :)

  Planet Zemlja
Don traži Dom

Prekrasan mužjak star najviše godinu dana nađen u Travnom. Srednje visine mješanac Lesija i hrta sa najljepšim tamnim očima. Plašljiv no miran je i poslušan, i slaže se sa drugim psima i jako mazan.

  Planet Zemlja
Spašeni štenci traže dom

Draga Karen se našla na pravom mjestu u pravi, možda zadnji tren za preslatke psiće. Ona je napravila puno, sad smo mi na redu.

25.05.2013. Opširnije
 
16.05.2013. Opširnije
 
18.05.2012. Opširnije
         
Savjet dana
 
BILO   DANAS   USKORO

Skrad
2. međunarodna konferencija o održivom razvoju Gorskog kotara
 

 

 
Top 3
Ekologija
NP Risnjak
Ekologija
Tvrtke koje ne testiraju na životinjama
Earth Run
Earth Run Europe 2013.
 
Top 1
Kolumne
Promjene su moguće
 
Top 1
Osobna ekologija
Zaboravite dijetu - hranite se organski
 
Top 1
Eko izlog
Eko proizvodi o kojima smo čitali u 2015
 
Top 1
Novosti
Okrugli stol o utjecaju klimatskih promjena
 
Top 1
Ekologija
Zahtjev za većom transparentnosti
 
Top 1
Putopisi
Nastavak velike ekološko-športske manifestacije Earth Run Europe 2013.
 
Top 1
Djeca Zemlju vole
Djeca Zemlju vole
 
 
Prijava Registracija Zaboravio...
Korisnik
Lozinka





ANKETA
Da li trčiš? Do you run?
  %
  %
  %
  %


Vremenska prognoza
Untitled Document
Zagreb Climate Forum
Čišćenje otoka Mljeta 2015.
Umjetnine od naplavina
Volonterski kamp Mljet 2014

Powered by Galaksija. Sva prava pridržana.